About me

Pozdrav, moje ime je Benjamin, dolazim iz Sarajeva, imam 14 godina. Dobrodošli na moj teen blog, koji je posećen mom rodnom gradu - Sarajevu. Ukoliko želite možete me dodati na Facebooku : BosinanBoys Bloger. Nadam se da ćete uživati u postovima, ali ne zaboravite kommati i zabaviti se! :)

Glitter

srijeda, 6. prosinca 2017.

VJERSKI OBJEKTI U SARAJEVU

I AKO NEMA PUNO KOMENTARA ODLUČIO SAM NAPISATI NOVI POST...U OVOM POSTU ĆU VAM PISATI O VJERSKIM OBJEKTIMA U SARAJEVU.
NAPOMENA:POJEDINE DIJELOVE ĆU KOPIRATI SA INTERNETA.

Kako što znate u cijloj Bosni i Hercegovini žive 4. skupine ljudi

1.Kaolici
2.Pravoslavci
3.Muslimani

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
KATOLIĆKI OBJEKTI U SRAJEJEVU
1.Katredrala Srca Isusova
Katedrala Srca Isusova je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije i ujedno župna crkva istoimene župe. Nalazi se u sarajevskojopćini Stari Grad, na atraktivnoj lokaciji do koje vode glavne gradske šetnice. Od 1889., kad je blagoslovljena, stožer je duhovnog života katoličkog puka u Sarajevu. Posvećena je Srcu Isusovom.
Izgrađena je na inicijativu nadbiskupa Josipa Stadlera,[1] koji je još 1882., dvije godine prije početka graditeljskih radova, počeo tražiti pogodno mjesto na kojemu će podići katedralnu 

Početci

.Dvije osobe, nadbiskup Josip Stadler (1843.-1918.) i arhitekt Josip Vancaš (1859.-1937.), zaslužne su za podizanje nove katedrale u Sarajevu; prvi kao naručitelj, a drugi kao izvršitelj. Među njima je vladao harmoničan odnos što je inače dosta rijedak slučaj na velikim gradilištima. Stadleru je, po svoj prilici, pred očima lebdjela briga kako ni iz čega, takoreći na "goloj ledini", organizirati Crkvu, pa se nije mogao razmetati željama. Vancaš je došao u Sarajevo kao mlad, ali vrlo solidno obrazovan i talentiran arhitekt. On je Stadleru nudio rješenja na koja ovaj nije imao što prigovoriti. Tek dovršena katedrala u Đakovu (građena 1866.-1882.) bila je obojici u neku ruku veliki uzor na kojemu su se okušavali mnogi majstori koji su poslije i sami prenosili svoja iskustva u Sarajevo. Historicizam u graditeljstvu i skulpturi, a nazarenstvo u slikarstvu, dosegli su osamdesetih godina 19. stoljeća, u doba podizanja sarajevske katedrale, svoje savršenstvo. Vancašev učitelj Friedrich von Schmidt (1825.-1891.) dotjerao je umijeće gotike do zavidnog zenita, a za Vancaša kažu da je bio jedan od najboljih njegovih učenika.Čekajući na pravo zaposlenje Vancaš se u listopadu 1882. upisuje na Arhitektonski odjel Akademije likovnih umjetnosti gdje se kod Friedricha Schmidta posvetio studiju gotike. Schmidt je na tom polju bio najpozvaniji autoritet. Gradnja katedrale je u međuvremenu (1882.) bila ponuđena Heinrichu Ferstelu koji je predložio građevinu u romaničkom stilu. Taj projekt bio je, međutim, prevelik, dakle i previše skup za sarajevske prilike. Ferstel je zgradu locirao na mjestu koje je u međuvremenu zaposjela vojska kako bi izgradila svoj časnički kasino. Tako je ova ideja propala. Sljedeće godine Benjamin Kallay se obraća Friedrichu Schmidtu, koji mu preporučuje mladog Vancaša. Njemu, dakle, nije bilo suđeno dovršiti započetu specijalizaciju. Po Uskrsu 1883. dodijeljen mu je velik zadatak: izrada nacrta za katedralu u Sarajevu. Vancaš se u tom pogledu učinio starom profesoru kao najpodesniji kandidat: bio je ne samo dobar učenik, nego je potjecao iz južnih krajeva Monarhije, najbliže Sarajevu. Tako se on s preporukom Schmidta jednoga dana našao u kabinetu zajedničkog ministra financija i ministra za Bosnu i Hercegovinu, koji ga je prihvatio i odredio da se odmah zaputi u Sarajevo kako bi se na licu mjesta obavijestio o lokaciji, veličini i izgledu objekta. Usput mu je naredio da se raspita i o građevinskom programu za palaču Zemaljske vlade na Musalli, koj

Vanjski izgled Katredrale

 Vanjska dužina katedrale iznosi 41,90 metara, širina 21,30 m, a kod svetišta 24,30 metra. Unutrašnja dužina iznosi 37,65 m, a širina 18,10 metara. Pročelje je flankirano s dva tornja od po 43,20 metara visine. Krovovi su im u obliku jednostavnih oštrih piramida proširenih pri dnu. Oni flankiraju sporedne lađe prema jugu, dok srednja lađa izbija prema pročelju u svojoj punoj širini. Visoki zabat pročelja u razini krovišta razveden je u pet arkada: četiri slijepe i jedna otvorena, u okvirima od pješčara. Pod njim je smješten veliki slijepi luk, a unutar njega je osmerolisna rozeta, izvedena od dva niza gotičkih elemenata. Ispod nje je portal flankiran s po jednim ranogotičkim stupom u profiliranom dovratniku, a u zabatu je reljef s prikazom sv. Trojstva. Na vrhu portala, dijelom ispred rozete, je kip Srca Isusova, osobni dar poduzetnika Schwarza, izrađen u Beču od margaretskog kamena. Djelo je bečkog kipara A. Hausmanna. Reljef u timpanonu rađen je prema nacrtu A.M. Seitza; modelirao ga je Dragan Morale, kipar Zagrebačke katedrale, a u kamen ga je prenio Ivan Novotny. U prizemlju zapadnog tornja smješten je baptisterij, a u istočnom tornju je stubište za uzlaz na pjevalište i ka zvonima. U luku m:

Pravoslavni vjerski objekti u Sarajevu
1.Saborna crkva u Sarajevu
Saborna crkva u Sarajevu jedan je od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu. Crkva se nalazi u samom centru grada, pored Ekonomskog fakulteta, sa desne strane rijeke Miljacke. Saborna crkva u Sarajevu posvećena je rođenju Presvete Bogorodice.
Prije rata u njoj je bilo sjedište Mitropolije Dabrobosanske.

Gradnja


Odluka o njenoj izgradnji donijeta je na početku 1859. godine, a sama gradnja započeta je 1863. i trajala je 11 godina. Radovi su završeni 1. maja 1874. godine. Osvećenje završene crkve izvršio je mitropolit dabrobosanski Pajsije godine 1872.

Dozvolu za izgradnju crkve izdao je sultan Abdul Aziz da bi ublažio kritike iz Evrope zbog vjerske netrpeljivosti. Sama crkva je izgrađena dobrovoljnim prilozima građana Sarajeva i okolnih mjesta, kao i dubrovačkih, beogradskih, tršćanskih i bečkih trgovaca. Postoji zapis da je i sam sultan bio jedan od onih koji su dali svoj prilog.

Izgled crkve

Današnji izgled crkve malo se razlikuje od prvobitnog. Saborna crkva je građena od kamena. U osnovi je trobrodna bazilka kombinovana sa upisanim krstom i ima pet kupola. Crkva je duga 37 m, široka 22.5 m. Visina zidova je 15.5 m, srednje kupole 34 m, a malih 20 m. Prvobitno je bila prekrivena olovnim krovom, ali su u vrijeme Prvog svjetskog rata Austrijanci skinuli olovo, uključujući zvona i pokrili crkvu limom. Nakon toga je 1921. godine izvršena prva rekonstrukcija kada je u crkvu uvedena električna energija i kada su postavljena nova zvona težine 2.800 kg, 1.600 kg i 750 kg, te bakarni krov. Urađena je i unutrašnja adaptacija objekta.


2.Stara Saborna Crkva
Stara pravoslavna crkva je jedan od najstarijih i najvrijednijih kulturno-historijskih spomenika Sarajeva i ubraja se među najstarije sakralne objekte na ovim prostorima. Nalazi se nedaleko od Baščaršije, na početku Titove ulice. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na sjednici u prvoj polovini septembra 2006. godine proglasila je graditeljsku cjelinu - Staru pravoslavnu crkvu (Crkvu svetih arhanđela Mihaila i Gavrila) u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Prvi put se pominje 1539. godine, ali pretpostavlja se da je izgrađena na temeljima jedne još starije crkve. Odlikuje je stil srednjevjekovnih srpsko-bizantskih građevina. Crkva je izuzetan arhitektonski spomenik, a njena je unutrašnjost riznica izvanrednih primjeraka drvoklesarskog umijeća i ikonopisne umjetnosti. Sadrži petu po vrijednosti zbirku ikona u svijetu. Nacionalni spomenik se sastoji od: crkve, crkvenog dvorišta, zgrade Muzeja, ogradnog zida, ulazne kapije, parohijskog doma i pokretnog naslijeđa. Između ostalog, Komisija je konstatirala da se u sklopu Muzeja nalazi zbirka od 140 ikona, četiri ikonostasna fragmenta, zbirka od 114 predmeta izrađenih od metala, zbirka od 13 knjiga, zbirka od šest starih dokumenata, te zbirka od 37 liturgijskih tkanina i veza. Zanimljivo je tlocrtno rješenje, gdje je širina veća od dužine, središnji dio okružen je lukovima i galerijom. Zvonik je dograđen 1883. godine, a rekonstruiran 1960. godine, kada je dobio današnji izgled. U unutrašnjem dvorištu nalazi se muzej sa vrijednom zbirkom ikona iz vremena od XIII do XIX stoljeća, brojni rukopisi, liturgijski i 1]

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Muslimanski objekti u Sarajevu
1.Gazi-Husrev Gazi Husrev-begova džamija, također znana kao i Begova džamija je izgrađena 1530. godine u Sarajevu i smatra se kao jedna od najvažnijih džamija u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.

Povijest




Džamiju je sagradio arhitekt Ajem Esir Ali pod pokroviteljstvom Gazi Husrev-bega, koji je također financirao istovjetnu džamiju (Hüsreviye džamija) u Alepu (Sirija) između 1531. i 1534. U 16. stoljeću, kad je izgrađena, Begova džamija je predstavljala građevinu od izuzetne važnosti za budući urbani razvoj Sarajeva.

Renovirana je 1996. uz inozemsnu pomoć. Profesor Michael A. Sells s Haverford Collegea je optužio renovatore (koji su sredstva većinom dobili iz Saudijske Arabije) da su je učinili isuviše Vehabijskom; Prije rekonstrukcije, unutrašnjost je bila više dekorirana, dok je sada potpuno bijela; većina detalja, obrtničkih ukrasa i boja je potpuno ispuišteno.[1] Potpuna restauracija i preslikavanje džamije započelo je 2000. i većinom je djelo Bosanskohercegovačkog kaligrafa Hazima Numanagića.

Arhitektura


Na ovoj džamiji četvrtastog oblika s kupolom visine 26 m, izraženo je isto shvaćanje unutarnjeg prostora i vanjskih volumena kao u najljepšim primjerima otomanske arhitekture.[2] Unutrašnjost se sastoji od kvadratnog dijela nadsvođenog kupolom koja počiva na masivnom tamburu. Ispred ulaza je trijem s pet niskih kupola, a s desna i lijeva nalaze se dvije srednje kupole, dok je straga jedna polukupola.

U sklopu džamije se također nalazi minaretšedrvan, obližnja sahat-kula, kamena ograda te nekoliko turbeta. Nedaleko od džamije je i medresa koja se također cijeni kao dio kompleksa.

2.Čaršijska džamija
Baščaršijska džamija ili džamija Havadže Duraka nalazi se u samom centru najpoznatijeg sarajevskog trga – Baščaršije. Objekat je izgrađen 1528. godine kao zadužbina hodže Duraka po kojem džamija dobija ime. Baščaršijska džamija je jedna od najstarijih džamija u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Sagrađena je nekoliko godina prije Begove džamije.
Kako je džamija podignuta u samom tadašnjem privrednom centru – čaršiji, džamija je u to vrijeme imala veliki, gotovo presudan uticaj na njen ekonomski razvoj. Ispred ove potkupolne džamije, zidane od kamena, lijepo je uređen harem. Unutrašnjost objekta karakteriše sjajno rješenje osvjetljenja te odlična akustika. Baščaršijska džamija je često opravljana, a kompletno je obnovljena 1866. godine. Objekat je rekonstruisan poslije Drugog svjetskog rata. Tokom opsade Sarajeva džamija je pogođena s četiri granate. Tragovi urbicida s početka devedesetih godina 20. vijeka su i danas prisutni na objektu. Baščaršijska džamija je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2006. godine.
4.Ferhadija
Ferhadija je džamija u Sarajevu koju je izgradio bosanski sandžak-beg Ferhad-beg Vuković-Desisalić 1561. i 1562. godine. Po stilu pripada klasičnom osmanskom periodu. Objekat se nalazi u strogom centru Sarajeva uz glavnu gradsku šetnicu, nedaleko od Gazi Husrev-begova bezistana i Tašlihana. Ferhadija džamija (Ferhad-begova džamija) s haremom u Sarajevu, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Ferhad-beg je u sklopu džamije podigao mekteb, česmu i imaret (javnu kuhinju), koji su stradali u požaru 1697. godine. Mekteb je obnovio Mehmed-beg Dženetić, ali je i ta zgrada izgorjela 1879. godine. U Ferhad-begovom mektebu svojevremeno je muallim bio i poznati sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija. Od svih Ferhad-begovih objekata do danas su jedino sačuvani džamija i malo groblje. Džamija je prilično oštećena tokom opsade Sarajeva.Muftija sarajevski, Husein ef. Smajić, objasnio je kako Ferhadija spada među najljepše džamije u Sarajevu. "To je struk bisera, kojim se mi, muslimani grada Sara
5.Careva džamija
Careva džamija je jedna od prvih džamija izgrađenih u Bosni i Hercegovini i prva u Sarajevu. Izgrađena je 1462. godine, u čast sultana Mehmeda II El-Fatiha, a njenu gradnju finansirao je osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković.Prvobitna drvena konstrukcija izgorjela je 1480. godine u pohodu na Sarajevo od strane despota Vuka Grgurevića koji je došao sa vojskom i popalio Sarajevo. Osamdeset godina poslije, na istom mjestu se ponovo gradi džamija, a gradnju je finansirao Sulejman Veličanstveni, sultan Osmanskog carstva.Graditeljsku cjelinu čine džamija sa natkrivenim ulazom i trijemom, unutrašnjim dvorištem, sa šadrvanom i turbetom poznatog sarajevskog muftije šejha Ibrahim - efendije Bistrigije.Graditeljsku cjelinu čine džamija sa natkrivenim ulazom i trijemom, unutrašnjim dvorištem, sa šadrvanom i turbetom poznatog sarajevskog muftije šejha Ibrahim - efendije Bistrigije.

Osmokutna munara čije šerefe je pokriveno stalaktitima predstavlja jednu od najljepših starih munara u Bosni i Hercegovini.
Vrijedni nadgrobni spomenici nastali u razdoblju od 15. do 19. stoljeća, nalaze se u mezarju iza džamije. Za par arhaičnih nišana iza mihraba predpostavlja se da označavaju mezar osnivača Sarajeva Isa-bek Ishakovića.
Legenda o dva brata sahranjena u džamiji
Isa-beg Ishaković je, kako kažu, prvo sagradio dvor, saraj, za sebe, pa onda džamiju, danas zvanu Carevu džamiju, a uz nju banju na dnu Bistrika, koju je narod nazvao Isa-begovom banjom.
Pričalo se da su pod mihrabom, udubljenjem u unutrašnjosti džamije i pod papučlukom, gdje se skida obuća, zakopana dva brata.
Prije osvojenja Bosne na dvije stotine godina, jedan je brat živio na maštriku (istoku), a drugi na magribu (zapadu) turske carevine, ali su se jednog dana, nakon dugo vremena, ponovo sreli u jednoj šumi, baš na mjestu gdje je danas Careva džamija. Stariji brat tada reče mlađem: „Brate, naredi da te, kad umreš, zakopaju na mjestu gdje će biti džamijski mihrab, a ja ću narediti da mene zakopaju niže tebe, da na meni bude papučluk." I, biva, ostvarila im se ta želja obojici kada je Isa-beg sagradio Carevu džamiju. Bila je, kažu, u kamen uklesana oznaka koja je sjećala na grob mlađeg brata.
O Carevoj džamiji priča se i ovo: Isa-beg je svojom vakufnamom, ispravom o zadužbini, odredio jedan vrijedan dragi kamen za slučaj velike potrebe. Taj skupocjeni kamen ukrao je bio jednom neki čistač Careve džamije, ali je kamen pronađen i zakopan u zidu pri mihrabu. I danas sna.
4.Ali-Pašina dzamija
Džemat Alipašine džamije smješten je na podrućju općine Centar (do zgrade predsjedništva BiH). Džamija ju je sagradio Hadim Ali-paša, budimski begler-beg 1560.-1561. godine u vrijeme kada je upravljao Bosanskim pašalukom. Mnogi historičari umjetnosti s pravom je ubrajaju medju najljepše kupolaste džamije na našim prostorima.
Džamija je izgrađena u klasičnom istanbulskom stilu. Kupola pokriva prostor za namaz, a tri kupolice trijem. Zbog svojih plemenitih proporcija stoji u vrhu ljestvice svih izgrađenih potkupolnih džamija kod nas.
U haremu džamije nalaze se mali šadrvan i dva turbeta: Avde Sumbula i Behdžeta Mutevelića. U toku i nakon agresije na BiH u ovom haremu ukopani su borci sa različitim vojnim činovima i neki istaknuti intelektualci.Džamija je u toku agresije 1992.-1995. godine pretrpjela znatna oštećenja koja su sanirana 1996. i 2003. godine.U džamiji se klanja svih pet dnevnih namaza, džuma i bajrami. Nema mektebske nastave.
Dosadašnji imami bili su: Nurif ef. Herić, Izet Čatić, hfz. Muhamed Čajlaković, Nezim ef. Halilović i Sulejman ef. Bugari.
Od oktobra 2003. godine imam i hatib džamije je Meho ef. Šljivo.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Završni dio posta:
Nadam se da vam se post svidio.Ako vam se svidio ostavite komentar....

3 komentara:

  1. Vrlo zanimljiv post o vjerskim znamenitostima u Sarajevu. Neke sam od ovih objekata već posjetio, i vidio ali neke još nisam. Dizz zimski mi je predivan, i sviđaju mi se slike u postu :) Također i ja sam danas objavio novi post pa kommaj kada nađeš vremena. Pozz :)

    OdgovoriIzbriši
  2. Novi dizajn je odličan, a posebno mi se sviđa slika Muse zbog posebno izraženog kontrasta.
    Nikad nisam bila u Sarajevu, stoga nisam uživo vidjela niti jednu od navedenih crkava niti džamija. Meni se inače najviše dopada gotika kada se radi o vjerskim građevinma, posebno zbog svoje oštrosti, jasnosti i detalja, a inače u graditeljstvu jako volim i barok, no u doba baroka crkve su donekle rijetke, barem na prostoru gdje su naše države (Hrvatska, BiH, Srbija itd.).
    Izgled džamija niakd mi se nije previše dopadao, iz istog razloga zašto me ne privlači niti romanika. Ne zapinju mi za oko ti zaobljeni krovovi i prozori haha, no ti si sve lijepo opisao i post mi se svidio. Nadam se da ću jednog dana vidjeti neku od ovih građevina uživo.
    Komaj moj donekle novi post kad stigneš. I ja također imam novi dizajn. ;)

    OdgovoriIzbriši
  3. Pozdrav. Post mi se svidio ni ja nikada nisam bila u Sarajevu i nikada nisam vidjela te građevine, ali svejedno mi se svidio post najviše me zainteresirala Careva džemija zbog legende iako sam ja po vjeri katolik.

    OdgovoriIzbriši